Istražimo zajedno slobodu, autonomiju i kreativnosti!

Sretan nam dan učitelja i učiteljica!

Želimo vam sretan Dan učitelja i učiteljica i donosimo vam aktivnost o alternativnim učionicama diljem Europe uz nastavnu cjelinu “School things”.

Ova nastavna jedinica već godinama oduševljava naše učenike! Zašto? Jer je uzbudljiva, istraživačka, kreativna i osnažujuća!
Zajedno otkrivamo tajne drugačijih obrazovnih i školskih okruženja!

Preuzmite samouredivi predložak
S učenicima opišite alternativne učionice diljem Europe koristeći ciljane jezične strukture i vokabular.

 Uz samouredivi listić dizajnirate vaše jedinstvene, neobične, radosne, zanimljive i inspirativne idealne učionice ili učioničke kutke.

Preuzmite Wisdom Tree Vidjeti jezik ploče napravljene po idejama univerzalnog dizajna za učenje. Ploče su namijenjene svim učenicima za lakše usvajanje vokabulara i sintakse, a posebice za naše učenike s komunikacijskim izazovima, autistične učenike, ADHD-ovce i ADHD-ovke i učenike i učenice s teškoćama čitanja.

Proguglajte i opišite naše drugačije škole i slobodne učionice u Hrvatskoj!

 

Prezentaciju za učenike smo vam olakšale kratkim pregledom povijesti i ključnih ideja i konteksta pojedinih alternativnih pedagogija.

Uživajte!

Vjerujem da obrazovanje predstavlja najpotpuniji i najintimniji spoj znanosti i umjetnosti koji je zamisliv ljudskom iskustvu.

John Dewey, američki filozof i edukator

Što su to alternativne pedagogije?

Alternativne pedagogije su se počele pojavljivati krajem 19. i početkom 20. stoljeća.
Pojavile su se kao odgovor na ograničenje tradicionalnog obrazovnog sustava, koji je često bio krut, autoritativan i fokusiran na upamćivanje činjenica i frontalne metode podučavanja.

Nekoliko učitelja, znanstvenika, pedagoga i mislioca nastojalo se domisliti obrazovnim pristupima koji bi bili usmjereniji na dijete, holističkiji i u skladu s prirodnim razvojem djece.

Koje su ključne poruke alternativnih pedagogija?

Važno je znati da su se alternativni pedagoški pokreti i filozofije pojavili kao izravna reakcija na nedostatke tadašnjeg obrazovanja. Iste nedostatke koje mi uviđamo i danas!
Kroz svoja promišljanja i promatranja dječjeg razvoja, igre, potreba i mogućnosti nastojali su pružiti zanimljivija, suosjećajnija i razvojno prikladnija odgojno-obrazovna okruženja svoj djeci.

🗝️ Učenje usmjereno na dijete
Tradicionalno obrazovanje često se prema učenicima odnosilo kao prema pasivnim primateljima znanja, dok su alternativni pedagozi, poput Marije Montessori, Lorisa Malaguzzija, osnivača Reggio Emilia pristupa, A. S. Neilla ili Johna Deweya, vjerovali da su djeca prirodno znatiželjna i sposobna usmjeravati vlastite interese ka prirodnom učenju. Takvi su stavovi doveli do razvoja pristupa koji naglašavaju autonomiju, istraživanje i samostalno učenje.

🗝️ Pristup djetetu kao cjelovitom biću
Rani pobornici i pobornice alternativnog obrazovanja, poput Rudolfa Steinera (Waldorf) i Marie Montessori, naglašavali su važnost obrazovanja cjelovitog djeteta—dijete je inteligentno, emocionalno, socijalno i fizičko biće i trebamo se pobrinuti za njegove cjelovite aspekte, a ne se isključivo usredotočiti na akademske ishode i vještine.
Vjerovali su da obrazovanje treba njegovati kreativnost, maštu i društvenu odgovornost.

🗝️ Kritika obrazovanja industrijskog doba
U industrijskoj eri brojne su škole funkcionirale baš poput tvornica.
Naglasak je bio na disciplini, redu i usklađenosti.
Osnivači alternativnih pedagogija zalagali su se za odmak od ovakvog modela.
Zagovarali su se za škole koje poštuju individualnost učenika i omogućuju obrazovna školska okruženja koja su prilagođenija i pogodnija za dječji osobni rast i dječju kreativnost.

🗝️ Progresivnost
U sklopu šireg pokreta progresivnog obrazovanja u Sjedinjenim Američkim Državama pojavili su se duboki promišljatelji uloge škole i školovanja koji su promicali iskustveno učenje.
Naglašavali su važnost učenja kroz rad, refleksiju i stvarne životne situacije.
Takav je pristup bio suprotan mehaničkom upamćivanju činjenica i ulozi učenika kao pasivnog primatelja znanja kakvog se i dan danas može naći u našim školama.

Najbolje obrazovanje je ono koje potiče dijete da bude ono što jest.

A. S. Neill, osnivač Sumerhilla

Zašto su nam danas važna saznanja o alternativnim pedagogijama?

Neurodivergentni učenici i alternativne pedagogije–uključivanje učenika različitih sposobnosti, ali jednakih obrazovnih potreba

 Djeca imaju jednake obrazovne potrebe–pismenost, matematičko promišljanje, sposobnost pronalaženja i korištenja informacija, kritičko razmišljanje i rješavanje problema, autonomija, samostalnost i odgovornost, razvoj socijalnih i komunikacijskih vještina, emocionalne inteligencije i sposobnosti nositi se s izazovima. Neki od učenika će te obrazovne potrebe ostvarivati kroz različite prilagodbe: poput alata za bilježenje govora ili alata za čitanje teksta, eye-gaze tehnologijom i augmentativnom i alternativnom komunikacijom, uporabom predložaka, snimanjem prezentacija, ali će moći ostvariti svoju potrebu za pismenošću i drugim ishodima. Na nama učiteljima je samo da vjerujemo u njihova ljudska prava i omogućimo im životne prilagodbe. Kada promijenimo naš mindset, prilagodbe lakše pronađu mjesto u našim učionicama.

Alternativne pedagogije su vrlo rano prepoznale manjkavost škole industrijskog doba u nošenju s odgojno-obrazovnim ishodima i nastojale su kvalitetnije odgovoriti na potrebe djece koja se nisu uklapala u postavljenje tradicionalne obrasce školovanja i obrazovanja. Djeca s različitim stilovima učenja, sposobnostima ili različitostima često su bila isključena ili su se mučila u konvencionalnim školama i odustajala od obrazovanja i ostvarivanja svojeg potencijala te tražila alternativne puteve ostvarenja životnog opstanka, radosti i zadovoljstva. 

Alternativne pedagogije promiču cjelovit razvoj djeteta kroz intelektualni, emocionalni, socijalni i kreativni rast. Uvođenjem nekih elemenata ovih pristupa u naše učionice, možemo prilagoditi nastavu individualnim potrebama, posebice naših neurodivergentnih učenika, potičući njihovo uključivanje, suradnju i kritičko razmišljanje. Montessori naglašava neovisno učenje, Waldorf kreativnost kroz igru, Reggio Emilia suradnju, a Summerhill demokratsko pravo učenika na samostalno odlučivanje o vlastitom obrazovanju, pružajući prilike za individualizaciju učenja i poticanje motivacije. Pristupi koje njeguju Sumerhill, Montessori i Waldorf dijele određene filozofije s Univerzalnim dizajnom za učenje (UDL).

Pristupi poput A. S. Neillovog Summerhilla, Montessori i Waldorf pedagogije i škola nude fleksibilnija okruženja djeci koja omogućuju napredovanje vlastitim tempom i vlastitom intrinzičnom motivacijom. Nude im vrijeme za rast, sazrijevanje i savladavanje ishoda.

Što možemo učiti i primijeniti od alternativnih pedagogija danas?
Alternativne pedagogije zagovaraju cjelovitiji pogled na obrazovanje, potičući intelektualni, emocionalni, socijalni i kreativni razvoj djeteta.

Inspiracija

Što smo napravile u Wisdom Tree centru i što je lako primjenjivo u vašim postojećim učionicama?

Okruženje mora biti bogato motivima koji nude interes za aktivnosti i pozivaju dijete da istražuje svoja vlastita iskustva.

Maria Montessori

1. Usmjereno dizajnirajte fleksibilne prostore za učenje sa zonama za različite aktivnosti, poput kreativnih projekata, igre i mirnog učenja. Simbolizirajte ih AAK simbolima kako bi učenici uvježbavali autonomiju i samostalnost. I čitanje 🙂

2. Stvorite umirujuću atmosferu u razredu. Razred pretvorite u ugodan prostor za učenje.
Ukrasite ga prirodnim materijalima poput granja i lako održivih kućnih biljaka.

3. Uvedite istraživačku autonomiju u odabiru aktivnosti pod odmorima. Motivirajte učenike da slijede svoje interese i povezuju se kroz njih za vrijeme odmora. Isplanirajte mirni senzorički kutak, objesite radne listiće koji su vam ostali od prošlih godina, ako imate tablete u učionicama postavite QR kodove na Wordwall vježbice.

4. Igrajte se! Prioritet kod usvajanja i objašnjavanja gradiva, utvrđivanja i uvježbavanja dajte maštovitim i praktičnim aktivnostima. Tek onda koristite udžbenike i radne bilježnice za sažimanje i daljnje uvježbavanje. Mi učitelji, a ne autori udžbenika, smo zajedno s našim učenicima kreatori našeg iskustva učenja.

5. Stvorite demokratsko okruženje u kojem djeca mogu odlučivati o dnevnim aktivnostima i pravilima. Na početku svakog nastavnog sata upoznajte učenike s “workflowom”–što je prvo, što je drugo po redu kako ste zamislili nastavni sat. Dogovorite se s njima ako žele promijeniti redoslijed aktivnosti. Neka vam to svima bude iskustvo za učenje i stjecanje vještina kritičkog promišljanja. Također, izvrsno je za vježbanje vještina demokratskog odlučivanja, ali i učenja o lobiranju i nadglašavanju.

Upoznavanjem s alternativnim pedagogijama kao što su A. S. Neillov Summerhill, Montessori, Waldorf ili Reggio Emilia proširujemo horizonte naših učenika, dajemo im informacije o slobodi da uče na način koji im odgovara te otvaramo put ka zamišljanju alternativnih budućnosti i mogućnosti.

Skip to content